REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

 
Poslovni broj: UsII-251/17-5

 

 

 

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ljiljane Karlovčan-Đurović, predsjednice vijeća, Lidije Rostaš-Beroš i Sanje Štefan, članica vijeća, te više sudske savjetnice Veseljke Kos, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja R. M. iz Đ., protiv tuženog Povjerenika za informiranje, klasa: UP/II-008-07/17-01/633, urbroj: 401-01/04-17-2 od 6. rujna 2017., radi prava na pristup informacijama, na sjednici vijeća održanoj 4. siječnja 2018.

 

p r e s u d i o   j e

 

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Povjerenika za informiranje, klasa: UP/II-008-07/17-01/633, urbroj: 401-01/04-17-2 od 6. rujna 2017.

 

Obrazloženje

 

Osporenim rješenjem odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva rada i mirovinskog sustava, klasa: UP/I-008-02/17-02/06, urbroj: 524-02-03-02/1-17-2 od 18. srpnja 2017. kao neosnovana. Navedenim rješenjem je odbijene prigovor tužitelja na obavijest službenice za informiranje prvostupanjskog tijela od 10. srpnja 2017. godine jer prvostupanjsko tijelo smatra da zatražene informacije predstavljaju inspekcijsku tajnu sukladno odredbi članka 26. stavak 5. Zakona o inspektoratu rada ("Narodne novine" 19/14.).

Tužitelj u tužbi, kojom naziva žalba, smatra da je onemogućeno njegovo Ustavom zajamčeno pravo na pristup informacijama.

Tužena u odgovoru na tužbu ističe sve što je navedeno u osporenom rješenju te navodi da je u obrazloženju rješenja jasno istaknuto zbog čega bi omogućavanje pristupa traženoj informaciji predstavljalo kršenje načela jednakosti iz članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine" 25/13., 85/15.). Isto tako je razmotrena pravilnost primjene testa razmjernosti javnog interesa sukladno članku 25. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te je u obrazloženju osporenog rješenja jasno navedeno da za zatražene informacije ne postoji javni interes jer se javni interes u konkretnom slučaju očituje kroz činjenicu da nisu utvrđene nikakve nepravilnosti iz područja inspekcije rada, a da za dopise koji su predmet tužiteljeva zahtjeva za pristup informacijama ne postoji javni već isključivo osobni interes tužitelja. Predlaže da se tužbe zahtjev odbije i potvrdi pobijano rješenje.

Tužba je dostavljena na odgovor zainteresiranoj osobi Ministarstvu rada i mirovinskog sustava koji do donošenja odluke u ovom predmetu nije podnio odgovor na tužbu.

Tužbeni zahtjev nije osnovan.

Prema ocjeni ovoga Suda tužitelj nije niti jednim prigovorom doveo u sumnju zakonitost osporenog rješenja već samo ističe da mu treba omogućiti njegovo Ustavno pravo na pristup informacijama i pravo na dobivanje preslike dokumenata.

Prema ocjeni ovoga Suda osporenim rješenjem je u cijelosti, sukladno odredbi članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" 47/09.), odgovoreno na sve prigovore tužitelja iz žalbe te su dati jasni i valjani razlozi za donošenje rješenja kojim je odbijena njegova žalba.

Naime, iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj zahtijevao preslike svih dopisa i njihovih priloga koji su upućeni svim institucijama i pravnim i fizičkim osobama u vezi sa provedenim inspekcijskim nadzorom u bolnici K. T. čije obavljanje je započeo 7. rujna 2016. Iz svega proizlazi da je tužitelju omogućen uvid u zapisnik koji sadrži njegovu izjavu međutim, iako mu je omogućen uvid u taj zapisnik ne znači da je prvostupanjsko tijelo bilo dužno tužitelju omogućiti uvid u cjelokupni spis iz razloga što tužitelj ima pravo tražiti presliku zapisnika o svom saslušanju temeljem članka 19. Zakona o zaštiti osobnih podataka ("Narodne novine" 103/03., 118/06., 41/08. i 130/11., 106/12.) s obzirom da isto predstavlja osobni podatak u smislu članka 2. stavak 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka.

Iz spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjsko tijelo povodom predstavke uputilo obavijest podnositelju predstavke te dvama tijelima javne vlasti na eventualno postupanje po predstavci.

Člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da pravo na pristup informacijama i ponovnu upotrebu informacija pripada svim korisnicima jednako i pod jednakim uvjetima te su korisnici ravnopravni u njegovom ostvarivanju.

Odredbom članka 18. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da podnositelj nije obvezan navesti razlog zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu navedenog Zakona. Povezujući navedene odredbe tuženik je zaključio da je smisao Zakona o pravu na pristup informacijama u tome da korisnici nisu dužni navoditi razloge traženja informacije dok se s druge strane sukladno članku 84. ZUP-a stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo obavijestiti o tijeku postupka i razgledati spise predmeta te o svom trošku umnožiti sve akte iz spisa.

Naime, i prema ocjeni ovoga Suda nije svrha Zakona o pravu na pristup informacijama da se osobama kojima je u zakonom propisanom postupku odbijen zahtjev za uvid u spis predmeta omogućava uvid u informacije koje su sadržane u spisu tog predmeta bez dokazivanja zakonom određenih pretpostavki za uvid u spis predmeta. Svrha Zakona o pravu na pristup informacijama prema mišljenju tuženika, što prihvaća i ovaj Sud, je u tome da se korisnicima omogući pristup informacijama od javnog značaja, a što proizlazi iz odredbe članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojoj se takva informacija može javno iznositi. Uzimajući u obzir sve navedeno tužena pravilno zaključuje da nije razvidno u čemu bi se sastojao javni interes za podacima o tome kojim tijelima je prvostupanjsko tijelo upućivalo dopise vezane za otkaz tužiteljevog ugovora o radu. Naime, javni interes se u konkretnom slučaju očituje u djelovanju tijela javne vlasti, a u konkretnom slučaju nisu utvrđene nikakve nepravilnosti iz područja inspekcije rada.

 Stoga je pravilno prema ocjeni i ovoga Suda odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja kojom je odbijen prigovor tužitelja izjavljen protiv obavijesti službene za informiranje Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Trebalo je stoga temeljem odredbe članka 57. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, odlučiti kao u izreci.

 

U Zagrebu 4. siječnja 2018.

 

                                                                                                                   Predsjednica vijeća

Ljiljana Karlovčan-Đurović, v.r.